Redovno vježbanje nam pomaže da ostanemo u dobroj formi i da odložimo vrijeme pojave promjena, koje imaju veze s godinama. Ovo se odnosi na sve organe u našem organizmu, uključujući i mozak. Pokazaćemo vam vježbe koje će vam pomoći da očuvate dobro pamćenje i druge kognitivne funkcije do duboke starosti.
Raznobojni tekst
Pred vama je spisak reči koje su napisane raznim bojama. Krenite redom, od prve reči da izgovarate naglas boju kojom je napisan tekst. Dođite do kraja, a onda u obrnutom smeru ponovite to isto. U početku će vam biti teško, jer su za boju i tekst odgovorne različite hemisfere mozga. 
Korist: odlična prevencija Alchajmerove bolesti, pomaže da se uspostave nove veze između hemisfera, trenira koncentraciju i preusmjeravanje pažnje.
Šulteova tabela
Skoncentrišite se na cifru 19 u centru kvadrata. Vaš zadatak je da nađete cifru 1, a potom i sve ostale po rastućem redoslijedu, tako što ćete fiksirati pogledom svaku pronađenu cifru. Kasnije možete da radite ovu vježbu tako što ćete sami da nacrtate tabelu s haotičnim rasporedom cifara u poljima ili da je nađete na internetu. Korist: povećava brzinu primanja i obrade informcija, a takođe razvija i periferni vid.
Znakovi prstima
Postavite prste desne ruke tako da pokazuju znak „mir“, a prstima lijeve pokažite „ok“. Potom naizmjenično smjenjujte polažaj prstiju, tako što će desna ruka pokazivati „ok“, a lijeva „mir“. Ponovite nekoliko puta. A sada uradite ovu vježbu istovremeno i lijevom i desnom rukom. Korist: trenira pažnju i pomaže da brzo pređemo s jednog zadatka na drugi.
Sinhrono pisanje
Uzmite dva lista papira i u svaku ruku po olovku. Počnite istovremeno objema rukama da crtate geometrijske figure.Takođe možete pisati i slova ili riječi s istom količinom simbola. Korist: sinhrono pisanje uči mozak da istovremeno rješava nekoliko zadataka, tako što aktivira rad obje hemisfere.
Još nekoliko savjeta
Neurobilog Lorens Kac je razradio sistem vježbi za mozak, u cilju očuvanja njegovih funkcija do duboke starosti. Evo nekoliko savjeta iz njegovih knjiga: Trenirajte nedominantnu ruku, vršeći njome uobičajene radnje, kao što je npr. pranje zuba ili češljanje. Tuširajte se i obavljajte druge redovne aktivnosti zatvorenih očiju. Mjenjajte putanju kojom idete na posao, u prodavnicu, ili do drugih uobičajenih mjesta. Gledajte video bez zvuka, pokušavajući da preko gestikulacije i pokreta razumjete o čemu se radi. IZVOR: Femina
Tehnika vježbanja mozga tzv. neurobika nije naporna i možete ju lako uklopiti u raspored. Bit je u tome da stvari radite na način drugačiji od onog na koji ste svakodnevno navikli. Nemate li vremena za nešto drugo, barem koračajte suprotnom stranom ulice od one kojom obično prolazite. Neurobika (engl. neurobics) uključuje korištenje svih pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i mirisa. Redovito vježbanje potiče rast novih neuronskih veza u različitim dijelovima mozga, jača živčane stanice i potiče proizvodnju moždanih hranjivih tvari koje poboljšavaju pamćenje. Izraz su skovali neurolozi britanski Lawrence Katz i Manning Rubin, predstavljajući niz vježbi u knjizi ‘Keep Your Brain Alive’ (Održite mozak živim). Tehnika nije naporna i ne zahtijeva posebno vrijeme. Dapače, možete je uklopiti u svakodnevni raspored.
Neurobičkih vježbi ima na desetke, a neke od najzabavnijih izvode se obavljanjem uobičajenih postupaka na nove načine. Evo nekoliko primjera: –Mijenjajte izgled okoline.Bar jednom mjesečno presložite predmete na radnom stolu, polici ili garderobi. Razmjestite slike na zidu. Zamijenite mjesta ikona na ekranu računala i često postavljajte novu fotografiju kao podlogu na radnoj površini. Čitajte novine ili rubrike koje vas ne privlače. Pozabavite se temama o kojima malo znate i, dok učite, spajajte nove podatke s otprije poznatima. –Izvodite radnje nedominantnom rukom – Korištenje nedominantne hemisfere vašeg mozga rezultira bržim i značajnim proširenjem kortikalne površine, kažu istraživanja. Ako ste ljevak koristite desnu ruku i obrnuto. Držite četku za kosu sa svojim nedominantnom rukom, a s istom rukom operite i zube. –Tuširajte se zatvorenih očiju – Dodir aktivira različite dijelove našeg mozga. Rukama možete osjetiti teksture svog tijela koje ne možete vidjeti – zahvaljujući živčanim završecima u vašim rukama koji šalju signale u mozak kada se dodirne koža. Budite oprezni. Otvorite slavinu pod tušem i podešavajte protok vode samo vjerujući u svoje osjećaje i sjećanja gdje su. Zatim se istuširajte sa zatvorenim očima. –Prekršite uobičajenu jutarnji rutinu – Promijenite jutarnji raspored koji vam je već godinama isti – operite zube tek nakon doručka, izaberite drugo mjesto za šetnju psa, promijenite omiljene radijske postaje. Rezultati istraživanja mozga pokazali su da promjenom svojih svakodnevnih rutina, povećavate debljinu korteksa i poboljšava se aktivnost mozga.
Promijenite mjesto za stolom – U većini obitelji, svaki član ima svoje mjesto za stolom, ali mozak bi trebalo ponekad iznenaditi s novim iskustvima u cilju razvoja. Sjednite na drugo mjesto kako bi promijenili položaj i pogled na sobu i na ljude oko sebe. Uočit ćete da se promijenio čak i način na koji dohvaćate sol i papar. –Udahnite nove mirise – Vjerojatno se ni ne sjećate na koji ste način ‘naučili’ povezati miris kave s početkom novog dana. Povezivanje neobičnih okusa – primjerice vaniliju, cimet ili pepermint – za bilo koju aktivnost pomoći će mozgu izgraditi nove neuronske putove. –Otvorite prozor u autu i osluškujte – Pokušajte prepoznati nove mirise i zvukove na ruti kojom vozite. Otvaranje prozora će vam u tome pomoći. Hipokampus je područje mozga odgovorno za pamćenje. Vaše uspomene će biti življe ako se uključe mirisi, zvukovi i znamenitosti.
Proučite proizvode u supermarketu – U svim supermarketima, najprofitabilniji proizvodi uvijek su smješteni u razini naših očiju. Zaustavite se u svakom prolazu i pregledajte od vrha do dna proizvode na policama. Ako primijetite nešto što niste vidjeli prije, uzmite taj proizvod, pročitajte popis sastojaka, i razmislite o njemu. Vi čak ne morate kupiti ovaj proizvod. U stvari, glavni zadatak je ispunjen: slomili ste svoju rutinu i stekli novo iskustvo. –Radite dva posla odjednom – Neka to bude nešto neobavezno, u slobodno vrijeme. Dok gledate televiziju ili slušate glazbu, crtajte ili rješavajte križaljku. Time ćete uključiti nekoliko moždanih centara, koji će za to vrijeme naučiti komunicirati. –Komunicirajte više tijekom dana – Popričajte s prodavačicom u trgovini. Dok stojite u redu, pitajte staricu ispred kako je. Znanstvene studije su u više navrata dokazale da nedostatak komunikacije ozbiljno utječe na ukupne kognitivne sposobnosti.